Proslavimo zajedno Međunarodnu noć šišmiša

Uključite svoju eholokaciju i otkrijte podzemni svijet Baraćevih špilja!

Želite saznati kako je živjeti naopako? Pridružite nam se na Međunarodnoj noći šišmiša koja se kod nas obilježava od 1997. godine. Zadnji vikend u kolovozu rezerviran je za jedine leteće sisavce na svijetu!

Iako mnogi zaziru od ovih simpatičnih životinjica, oni su jedna od najugroženijih, najprogonjenijih i nedovoljno proučenih skupina sisavaca. Postoji više od 1300 vrsta, od kojih čak 35 vrsta živi u Hrvatskoj i strogo su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Osim što su simpatični - barem jednom kad ih upoznate - od iznimne su važnosti za naš ekosustav. Bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, preuzimaju noćnu smjenu pčela pa tako oprašuju čitav niz biljaka koje cvatu noću, brinu se o noću aktivnim kukcima te tako predstavljaju indikator zdravlja okoliša.

Posjetite Baraćeve špilje za vrijeme Međunarodne noći šišmiša i saznajte sve zanimljivosti o ovim neobičnim bićima!

Šiš-miš-maš: Zanimljivosti iz svijeta tame

  • Šišmiši u Hrvatskoj isključivo se hrane kukcima i paucima - na meniju su im uglavnom komarci i štetnici u poljoprivredi i šumarstvu - nastanjuju sve naše ekosustave, a što je veći broj vrsta prisutan na nekom području, može se reći kako je i njegov “indeks zdravlja” veći.
  • Neke vrste obitavaju u špiljama, neke u šumama, neke u nadzemnim objektima poput kuća, zgrada, crkava i dvoraca, a neke ovisno o godišnjem ciklusu koriste čitav niz različitih skloništa.
  • Šišmiše ugrožavaju gubitak skloništa i gubitak lovnog staništa. Opstanak šišmiša ovisi o čovjeku, zato pazite na njih jer i oni paze na vas!
  • Iznimno dugo žive, neki i duže od 40 godina, na svijet donose samo jedno mladunče godišnje, a postotak smrtnosti novorođenih iznosi i više od 50% pa se stoga populacije pojedinih vrsta iznimno teško oporavljaju. Najveći broj vrsta pari se u kasno ljeto i jesen, a plod se počinje razvijati tek u proljeće nastupom toplijeg vremena.
  • Najmanji šišmiš je šišmiš bumbar koji teži najviše 2 grama. Najveći šišmiš je zlatoglavi plodojedi šišmiš koji teži do 1,1 kg. Golema leteća lisica pak ima najveći raspon krila koja znaju narasti više od 1,5 m.
  • Većina vrsta šišmiša orijentira se pomoću eholokacije i na taj način prepoznaje plijen poput kukaca, ali i plodove te cvjetove koje oprašuju.
  • Što napraviti ako vam šišmiš uleti u kuću? Ostavite otvoren prozor, razmaknite zavjese, ugasite sva svjetla i zvukove u prostoriji i šišmiš će sam pronaći put natrag u prirodu. Neće vas napasti, on se sigurno prepao više od vas!

Možda će vas zanimati

Copyright 2021. All Rights Reserved.
0Shares
0