Rakovički ustanak

150 godina hrvatske borbe za slobodu i jednakost

Sam protiv monarhije

Buna je planula 8. listopada 1871. godine u selu Broćanac s ciljem da se Hrvatska oslobodi od okova Austro-Ugarske Monarhije o kojoj je bila financijski i administrativno ovisna. Iskru je zapalio Eugen Kvaternik, hrvatski političar vrele krvi koji je u borbu za hrvatske interese krenuo idealistički, glavom kroza zid. Postavivši temelje Stranci prava koja je trebala biti okosnica nove vlade, Kvaternik nailazi na nerazumijevanje europskih zemalja i na koncu se razilazi s Antom Starčevićem. Nestrpljiv i usijane glave, uzima stvar u svoje ruke i organizira bunu koja će na kraju biti pogubna po sve.

Poraz bune – pobjeda ideje

Saveznike je isprva pronašao u Graničarima, domaćim ljudima pravoslavne vjere koji su služili caru, a pripajanjem Vojne Krajine Hrvatskoj izgubili bi svoje povlastice. Obrazovani stalež nesklon njegovu poimanju pravoslavaca kao pravoslavnih Hrvata obmanuo je pučanstvo u Plaškom uvjerivši ih da je buna zapravo usmjerena na cara. Smatrajući se izigranima, Graničari u Plaškom okrenuli su leđa borbi za jednakost pred zakonom, općinsku samoupravu i slobodu vjeroispovijesti. Proglasom o dolasku vojske Kvaternikova oslobodilačka trupa s 1700 sljedbenika spala je na mizernih 400. Desetkovanih snaga i ostavljen na cjedilu, Kvaternik se 11. listopada 1871. godine pokušao povući, pri čemu je u Močilima nedaleko Rakovice upao u zasjedu carske vojske i smrtno stradao.

 

Ipak, njegov borbeni duh i idealističko-avanturistički pothvat na hrvatsku političku scenu donijeli su prijeko potreban zaokret, a iz iskre koju je zapalio Rakovički ustanak rasplamsala se ideja o hrvatskoj samostalnosti koju više nije bilo moguće ugasiti.

X
COVID 19 - INFORMACIJE